Spašena glavata želva na području Vele Luke

Administrator
Foto: Ana Franulović

Jučer je u jutarnjim satima pronađena i spašena glavata želva na području Vele Luke, tj. u blizini predjela Tri porte.

Kako nam je ispričala Ana Franulović koja je sa svojom djecom spasila ovu zaštićenu vrstu, glavata želva se nasukala na žalu te na prvi pogled nije izgledala živa, no kada joj se približila želva je pokazivala znakove života.

Ana je oko stotinjak metara kroz šumu nosila želvu tešku 25 do 30 kilograma. Kada je stigla do makadamskog puta oprezno je želvu spustila u kolica, tj. karijolu kako bi je mogla prevesti do auta. Naime želva se nalazila na području lovišta Šaknja rat, te ulazak automobilom nije bio moguć. Ubrzo je želvu stavila u auto te prevezla doma na toplo i sigurno. Za pomoć se obratila na broj 112 ispričala nam je Ana.

Foto: Ana Franulović
Foto: Ana Franulović

Danas veterinar iz Korčule dolazi po nju, te će ista vjerojatno biti prevezena u Pulu u Centar za oporavak morskih kornjača. Pronađena glavata želva je čipirana, po oznaci se primjećuje da nam je doplivala iz Italije. Ima manje ogrebotine na oklopu, ali za sada izgleda da nema većih ozljeda. Djeluje izmorena, ali Ana se nada da će ova priča imati sretan kraj.

Na fotografiji Ana Franulović

Inače Ana je želvu uočila već dan prije na moru kako se bori s velikim valovima. S obzirom na veliki vjetar taj dan joj nije mogla pomoći, ali ujutro se nakon neprospavane noći vratila na isto mjesto, te je pronašla na žalu.

Kako možemo prepoznati glavatu želvu

Glavata želva spada u porodicu želvi (Cheloniidae), čija je glavna karakteristika tvrdi keratinizirani oklop, koji se sastoji od okoštanih ploča (skuta). Glavna karakteristika glavate želve je velika glava s jakom čeljusti, po kojoj je i dobila ime. Može narasti do 90 cm, i težiti do 113 kg. Leđni oklop (karapaks) je smeđe ili crvenkasto-smeđe boje. Razlikuje se od drugih vrsta po broju pločica na glavi i ploča na karapaksu. Naime, na glavi ima 2 para pločica (između očiju) i 5 rebrenih ploča na karapaksu. Za razliku od zelene želve koja ima po jednu pandžu na svakoj peraji, glavata želva ima dvije pandže na svakoj peraji. Glavata želva je razvila jake čvrste čeljusti prilagođene lomljenju tvrdih ljuštura puževa, školjkaša, rakova, ježinaca.

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru i može se pronaći u velikom broju. Jadransko more smatra se jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, a jedinke potječu iz grčke natalne populacije.

Sve tri vrste morskih kornjača su u Hrvatskoj strogo zaštićene, a osim nacionalnog zakonodavstava zaštićeni su i EU propisima te nizom međunarodnih sporazuma, kojih je Republika Hrvatska stranka piše na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

U slučaju pronalaska glavate želve ili bilo koje druge morske kornjače kojoj treba pomoć dovoljno je nazvati broj 112.

Tekst: Anđela Šćepanović / Radio Val; Zavod za zaštitu okoliša i prirode

Podjeli ovaj sadržaj
Next Post

Rada i Anita u Luškom petku

Gošće u programu Radija Val Vela Luka, ovog petka 22.svibnja 2020., u emisiji „Luški petak“ bile su prof. Rada Dragojević Ćosović, viša kustosica i voditeljica galerije Centra za kulturu Vela Luka i Anita Borovina, mag.bibliotekarstva i ravnateljica Narodne knjižnice „Šime Vučetić“. Povod razgovora bio je Međunarodni dan muzeja kojemu je tema bila „Muzeji […]