Međugeneracijska napetost i sukobi tradicionalnih i suvremenih vrijednosti

Administrator

Feljton Kazališni amaterizam: Pučke komedije Tončija Surjana Trofe: Nadalina i drugi dio drame Diletanti (2. dio)

NADALINA

Surjan je napisao taj komad inspiriran lokalnim događajem iz osamdesetih godina 20. stoljeća. Naime, dvije obitelji koje su dijelile zajedničko dvorište su se posvadile, a sukob je kulminirao svađom oko stupa za vješanje rublja. Tekst je kasnije doradio Ivo Cetinić Paron.

Ukratko, Nadalina je kći majke Zagorke Nade i oca Kreše, a inženjer Marinko je sin Zvone i Cvite. Nadalina i Marinko su zaljubljeni ali im roditelji, pogotovo majke, brane da se viđaju jer su njih dvije u stalnoj zavadi i zapravo se ne podnose. U jednom trenutku se i očevi ozbiljnije posvade. Usprkos svemu Nadalina i Marinko se tajno viđaju te Nadalina ostane trudna s blizancima. Na kraju drame par obznani svoju ljubav roditeljima te se oni onda i pomire. Susjede Marijeta i Alviza funkcioniraju kao komični likovi, promatračice i komentatorice cijele situacije. Alviza usput ljubuje s Nadalininim djedom Perom (koji slabo čuje te nastaju smiješni nesporazumi) pa i njih dvoje na kraju budu sretan par. Marijeta se pak stalno sukobljava s Jerom Hrstulom, starim momkom koji je inatljiv i pomalo prgav, ali se u završnici i oni pomire. 

Likovi ove komedije na velolučkom dijalektu (iako je prisutan i kajkavski Zagorke Nade) su pučani, stanovnici Vela Luke, a tema sukoba dvije lokalne obitelji koje onda ometaju ljubav dvoje mladih nije neobična za manje sredine, a slavnom ju je učinio, naravno, Shakespeare. Kako komedija ne može završiti tužno, obitelji se mire, a mladi se mogu slobodno voljeti i zasnovati obitelj.

U komediji se može primijetiti izvjesna napetost između mladih generacija koje gaje suvremene vrednote i starijih koji prianjaju uz tradicionalne. Stariji zamjeraju mladima lijenost i ne sviđa im se glazba koju slušaju. Ipak, osamdesetih godina kada se ovaj komad događa napetost između tradicionalnog i suvremenog nije bila još toliko izražena koliko jest u Surjanovim komadima koji se događaju u sadašnje vrijeme. Stari kukaju kako je u njihovoj mladosti sve bilo drugačije i bolje. Mladi su se i zabavljali i lijepo pjevali, ali je bilo i pristojnosti kao i poštovanja prema starijima.

Ipak, napetost između različitih vrednota ovdje nije izvor dramskog sukoba. To je međususjedska svađa. Zavada i razdor među ljudima spada među one situacije koje pučki pisac nipošto ne smatra idealom. Poželjni su složni i dobri međuljudski odnosi. Komedija završava uspostavom reda jer se svi zavađeni mire i nastupa čista harmonija. Svađa i razdor koji su itekako prisutni u piščevoj sredini, prokazane su kao nešto čega bi se ljudi trebali kloniti. Zapravo ih se kritiziraju da bi se publiku poučilo kako bi se trebala ponašati.

Ova komedija se obraća jednoj sasvim određenoj zajednici, no njezina tema i poruka je zapravo univerzalna. Ona se zasniva na totalitetu životnoga iskustva, znanja i informacija kojima raspolažu ljudi u Veloj Luci. Tako se spominju pjevači Oliver i Tereza te tada aktualna Jadranska magistrala. Likovi su tipični stanovnici Vela Luke toga doba. Tvornički radnici, poljodjelci, mladi ljudi koji polako prihvaćaju suvremene običaje i navade, stari momci-svađalice, starije žene koje vole komentirati sve što se događa u susjedstvu. Ne može se reći da su neki od njih posebno dobri, a drugi posve loši. Uglavnom se ponašaju ružno, ali će na kraju komada nastupiti promjena. Tada izmireni likovi svi pjevaju pjesmu Nadalina što je česta pojava u pučkom igrokazu.

© Ozana Iveković, KAZALIŠTE.hr, 22. prosinca 2022.

Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije

Izvor: kazalište.hr

Podjeli ovaj sadržaj
Next Post

Komičnost, didaktičnost i zajedništvo kao ključ opstanka

Feljton Kazališni amaterizam: Pučke komedije Tončija Surjana Trofe: Privaranti i prvi dio drame Samo nas kupus može spasiti (3. dio) SAMO NAS KUPUS MOŽE SPASITI Za razliku od dotadašnjih komedija velolučkih pučkih autora, ovaj se komad temelji na izmišljenoj priči, a ne na istinitom događaju. Tekst je dobio Pohvalnicu Hrvatskog sabora kulture na natječaju za Susret […]